Portal Faktor. ba umjesto traženih odgovora od BHANSA-e dobio prazne priče

 

 

 

Rifat Tirak
Bulevar Meše Selimovića 33
Sarajevo
Tel:060 304 77 17
E-mail: tirak101@yahoo.com

UREDNIŠTVU PORTALA FAKTOR.BA

Obzirom na objavljeni tekst naslova „Koliko bh .nebo kontroliše BHANSA i koliko novaca zarađuje“ zaista se mora reagovati. Običan čitalac tek posle ovoga teksta ne može znati koji su odgovori na ova pitanja.
Nije jasno zbog čega spominju fazu II strategije koja je trebala biti završena još davne
2007. godine. Pri tome se uopšte nezna kada je definisana, odnosno kada je počela i kada je završena faza I. Potpuno je nepoznato na osnovu čega iznose podatke o broju preleta jer ih BHANSA nije imala čime registrovala. Na žalost, očito je da su te podatke dostavili susjedne države koji svojim vojnim radarima kontrolišu bh nebo. Mnogo gore od takvih, može se slobodno izraziti, sitnijih prevara je što se stalno pozivaju na neka međunarodna načela i ugovore. Pri tome iz njih citiraju samo one detalje kojima prikrivaju sopstveno neznanje i uopšte cjelokupno ne razumjevanje i poznavanje osnovnih pojmova i suštinskog smisla vazdušnog saobraćaja.
Poznato je svima da bi, na primjer, gospoda Sejdić i Finci imali pravo da budu birani u Predsjedništvo BiH ali to ne mogu zbog ustavnog ograničenja. Tek kada izmijenimo pravnu državnu regulativu oni će imati to pravo. Svi međunarodni sporazumi u oblasti vazdušnog saobraćaja mogu važiti samo ako su u skladu naših domaćih propisa. Tako nešto za BHANSA-u očito ne važi pa oni čak enormno visoke plate dijele mimo važećih propisa i odluke Vijeća Ministara BiH.
Sve ukupno, odgovori koje dostavljaju iz BHANSA pokazuju njihovo čvrsto opredjeljenje da mi nikada nećemo imati vlastitu kontrolu našeg vazdušnog prostora da bi uvijek zavisili od susjeda.. To je njihova suštinska koncepcija. Zato spominju trilateralne sporazume koje su samoinicijativno i bez ičijeg odobrenja i znanja dogovorili. Također, govori se o nekoj „novoj“ simulaciju u realnom vremenu koju treba da im prezentuje, uz stručno posredovanje EUROKONTROLA, neki međunarodni istraživački centri. Takvu priču spominju uvijek kada ih javnost pritisne sa pitanjima o neznanju, neradu i neodgovornosti. Zbog toga smo, do sada, već dva puta plaćali Mađarskoj isto tu simulaciju i evo pripremaju se za treće plaćanje kako bi, ponovo, prevarili javnost.
Na karaju treba istaći da niko ne koristi naš vazdušni prostor osim ako ne izvodi vojne vežbe. Sve druge letjelice preleću odnosno lete u našem vazdušnom prostoru zbog čega svako plati taksu za prelet ( en ruta taksu ). Iste su se plaćale i prije postojanja BHANSA-e. Veliki je kriminal što se te i takve takse ne uplaćuju na jedinstveni trezorski račun tj. u državni budžet. Zbog toga i spadamo u države sa najkorumpiranijm državnim sistemom sa izrazito snažnim organizovanim kriminalom u državnim institucijama.
Ovakav dostavljeni odgovor BHANSA-e to sve najbolje dokazuje.

Rifat Tirak

Koliko bh. neba kontroliše BHANSA i koliko novca zarađuju?
Autor: A. Dr.
Objavljeno: 02.03.2020. u 22:23

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) je početkom decembra 2019. godine velikom feštom (utrošeno skoro 300.000 KM) proslavila preuzimanje kontrole nad bh. nebom.
Kasnije su se pojavile informacije da BHANSA ipak ne kontroliše kompletno bh. nebo. Na upite Faktora o čemu se radi i šta je istina, koliko zarađuje BHANSA, a koliko susjedi od nadziranja bh. neba nakon desetak dana čekanja dobili smo odgovore.

– Agencija je drugu fazu razvoja uspješno realizirala 5. decembra 2019. godine. Radi se o velikom uspjehu jer je na ovaj način od pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz susjednih država preuzeta odgovornost za pružanje usluga u gornjem dijelu zračnog prostora BiH u kojem se odvija više od 80 posto ukupnog prometa.
Radi ilustracije navodimo podatak da je u zračnom prostoru BiH u 2018. godini registrirano 397.110 letova, s 98.434 sati leta. Od toga je u području odgovornosti Centra oblasne kontrole leta BiH (BHACC) bilo 43.557 letova s 8.225 sati leta.

U periodu od početka rada u fazi II, odnosno od 5. do 29. decembra 2019. godine, dakle u svega 25 dana, BHACC je imao 18.498 letova što je 42,47 posto svih letova u području njegove odgovornosti u 2018. godini – kažu u BHANSA-i.
U odgovoru ove državne agencije navodi se i sljedeće:
– Proces nije zaustavljen s fazom II jer za BHANSA-u u skladu sa Strategijom modernizacije i unapređenja zračnog prostora BiH slijedi period novog investicijskog ciklusa koji podrazumijeva ulaganje u infrastrukturu, opremu i ljudske resurse kako bi zadržali i unaprijedili sposobnost te odgovorili na izazove industrije civilnog zrakoplovstva.
U okviru provedbe navedene strategije pristupit ćemo, odnosno zatražiti novu trilateralnu simulaciju u realnom vremenu uz sudjelovanje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi iz susjednih država i stručno posredovanje EUROCONTROL-a u jednom od renomiranih centara za istraživanje i razvoj.
U istoj ćemo nastojati dokazati da smo sposobni pružati usluge oblasne kontrole letenja i u većem području odgovornosti, uvažavajući uvijek sigurnost i učinkovitost odvijanja zračnog prometa, operativne potreba i kapacitete evropske mreže zračnog prometa koju koordinira EUROCONTROL.

Međutim, ni tada nije realno očekivati da ćemo pružati usluge oblasne kontrole letenja u granicama BiH jer to nije slučaj ni kod ostalih država u Evropi.
U BHANSA-i se pozivaju i na načela Evropske unije.
– Naime, jedno od najvažnijih načela tzv. Single European Sky legislative EU je da se protok prometa definira s ciljem optimalnog korištenja zračnog prostora nevezano za državne granice pojedinih država već da se organizacija zračnog prostora i protok zračnog prometa definiraju sukladno potrebama zračnog prometa.

Stoga države zbog operativnih potreba međusobno delegiraju pružanje usluga kontrole zračnog prometa jedna drugoj u dijelovima svog zračnog prostora s ciljem optimalnog protoka zračnog prometa kako ne bi dolazilo do kašnjenja i smanjivanja kapaciteta.

Tako, naprimjer, na nivou Funkcionalnog bloka zračnog prostora Centralne Evrope postoji 21 delegirano područje uključujući i sporazume koje je BiH zaključila sa susjednim državama Hrvatskom te Srbijom i Crnom Gorom.
Kada je u pitanju naplata usluga, iz BHANSA-e su pojasnili:
– Prije svega bitno je istaknuti da u skladu sa Zakonom o Agenciji kao i Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, BHANSA ostvaruje prihod od rutnih naknada za usluge koje pruži u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, a ne za korištenje zračnog prostora, odnosno neba.

Poslovni prihodi BHANSA-e predstavljaju planirane prihode koji proizlaze iz redovnih aktivnosti Agencije. Isti obuhvaćaju prihode od rutnih naknada i prihode od terminalnih naknada, koji predstavljaju glavne izvore prihoda te ostale poslovne prihode, koji su manjeg obima.

Naknada za korištenje rutnih usluga se utvrđuje za svaki pojedinačni let, u skladu s odredbama Multilateralnog sporazuma o rutnim naknadama i Pravilnika o načinu utvrđivanja i finansiranja troškova pružanja usluga rutne zračne plovidbe u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine kao proizvod broja utrošenih jedinica servisa prilikom svakog pojedinačnog preleta i cijene jedinice servisa.
Od 2020. godine, a nakon uspješne realizacije Faze II – preuzimanja odgovornosti pružanja usluga, SMATSA više nije korisnik rutnih naknada u zračnom prostoru Bosni i Hercegovine, dok će Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL), u skladu sa Sporazumom o delegiranju ATS usluga, ostati korisnik u zračnom prostoru Bosni i Hercegovine, ali u značajno sniženom iznosu u odnosu na raniji period.

Komponente troškova domaćih pružatelja usluga u zračnom prostoru BiH, BHANSA-e i BHDCA, veće su za više od 12 miliona KM za 2020. u odnosu na za 2019. godinu. Shodno tome, očekivano je da će i porast prihoda po osnovu rutnih naknada za BiH biti veći u ovom iznosu.

Razmatrajući BHANSA-u pojedinačno, vidljivo je da ukupni prihodi BHANSA-e kontinuirano rastu te su u razdoblju 2015-2020. godine uvećani više nego dvostruko.

S tim u vezi, Bosna i Hercegovina, a temeljem pozitivnog poslovanja BHANSA-e te uspješne realizacije preuzimanja i unapređenja konkurentnosti na tržištu, kontinuirano ostvaruje više prihoda po osnovu rutnih naknada, navode iz BHANSA-e.